NastavaIspitiPrezentacijeLiteraturaAnalizeKalkulatoriBiljna hraniva

Ishrana bilja

Poljoprivredni fakultete u Osijeku

Zavod za kemiju, biologiju i fiziku tla

Kralja Petra Svačića 1d

HR-31000 Osijek

 

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Prof. dr. sc. Irena Jug

Doc. dr. sc. Boris Đurđević

 

tel.:

031-554-891 (Vukadinović)

031-554-818 (Jug)

031-554-819 (Đurđević)

fax.:

031-554-890

e-mail:

vladimir@ishranabilja.com.hr

irena@ishranabilja.com.hr

boris@ishranabilja.com.hr

web:

http://ishranabilja.com.hr

 

On line upit

 

Vaša geolokacija



samo ishranabilja.com.hr

Korisnik broj:

 

 

(klikni na sliku za prikaz na cijelom zaslonu)

YoWindow.com Forecast by yr.no

 

Ažurirano: 17.12.2014.

administrator: Boris Đurđević

Dobro došli!

Katedra za ishranu bilja

i fertilizaciju

 

Ishrana bilja je u širem smislu dio fiziologije bilja jer izučava ishranu poljoprivrednih biljnih vrsta na poljoprivrednim i prirodnim staništima u odnosu na visinu i kakvoću priroda. To je vrlo pojednostavljena definicija ishrane bilja u čijem okviru se, pored fizioloških procesa i funkcija kemijskih elemenata u živoj tvari, istražuju i svi procesi fizikalne, kemijske, fiziološke i biokemijske prirode, koji u interakciji biljke i tla kao supstrata utječu na usvajanje hranjivih tvari, njihovo premještanje i raspodjelu u biljci, rast, razvitak i tvorbu prinosa, odnosno primarnu organsku produkciju. Cjelovita definicija ishrane bilja stoga bi morala pored biljno-fiziološkog aspekta obuhvatiti ekološki i agrološki aspekt.

Biljno-fiziološki aspekt ishrane bilja istražuje usvajanje kemijskih elemenata, sintezu organske tvari, rast i razvitak biljaka. Ekološki aspekt podrazumijeva međusobni odnos agrobiocenoza i prirodnog okoliša pa se danas javlja kao posebna znanstvena disciplina - ekofiziologija. Naglasak ekofiziologije je istraživanje utjecaja abiotskih čimbenika fizioloških procesa koji dovode do promjena u rastu i razvoju, dakle i biološkom te poljoprivrednom prirodu biljaka.

Agroekološki aspekt ishrane bilja je na povećanju priroda i njegove kakvoće kao temeljnog mjerila uspješnosti biljnog uzgoja. Stoga ishrana bilja razvija metode i tehnike poboljšanja mineralne ishrane, odnosno gnojidbe, istražujući tlo kao prirodan supstrat, ali i efikasnost gnojidbe svim vrstama mineralnih i organskih gnojiva i kondicionera (poboljšivača) tla te utvrđuje potrebu za gnojidbom, odnosno mjere popravke tla biološke, kemijske i fizikalne naravi.

Iz šire definicije ishrane bilja jasno je da ona graniči s više znanstvenih disciplina,  a s nekima se djelomično i preklapa. Primjerice, fiziologija bilja također izučava probleme ishrane i drugih, ne samo poljopivrednih biljaka, ali neovisno o supstratu ishrane, dok je za ishranu bilja tlo dio jedinstvenog sustava tlo-biljka-atmosfera. Ekologija se bavi prvenstveno odnosom živih organizama i prirodne sredine, dok ishrana bilja u toj međuovisnosti naglašava značaj prirodne sredine za tvorbu prinosa. Granične discipline su: a) pedologija koja izučava tlo kao prirodni supstrat biljne ishrane i bavi se procesima njegovog nastanka, fizikom, kemijom, hidrologijom, morfologijom i klasifikacijom; b) zemljišna mikrobiologija koja istražuje transformacije organske tvari tla kroz aktivnost zemljišnih mikroorganizama te c) biljna proizvodnja koja se bavi praktičnim odgovorima iz područja gnojidbe, agrotehnike i općenito njege usjeva uz poboljšanja svojstava tla kao supstrata biljne ishrane.

Racionalna, ekonomski isplativa primarna organska proizvodnja podrazumijeva primjenu gnojiva u količinama koje odgovaraju potrebama i stanju biljaka (usjeva, povrća, nasada), plodnosti tla, profitabilnosti rada i uloženih sredstava te istovremeno vodi računa o vremenskim uvjetima, okolišu i mogućem prinosu. Razumijevanje vrlo složenog i dinamičnog sustava tlo-biljka-atmosfera zahtijeva multidisciplinarni pristup jer ga određuju brojni biološki, klimatski i zemljišni čimbenici posebice jer plodnost tla, koja je njegovo agregirano i najvažnije svojstvo, nije moguće apsolutno kvantificirati. Za dobru analizu i kvantifikaciju biljne produktivnosti potreban je velik broj podataka o konkretnim agroekološkim uvjetima kako bi se što točnije utvrdila potreba u gnojidbi i popravkama tla te primijenila adekvatna agrotehnika, odnosno donijela ispravna odluka o razini ulaganja i dr.

Bez adekvatne gnojidbe nema visokih i stabilnih prinosa, potrebne kakvoće proizvoda niti profitabilnosti pa se gnojidba opravdano smatra najvažnijom agrotehničkom mjerom u primarnoj organskoj produkciji, a određivanje doze gnojiva, njegove vrste, vremena primjene i načina gnojidbe mora se temeljiti na znanstveno-stručnim spoznajama o raspoloživosti i odnosima hraniva u tlu, fiziološkim potrebama biljke, ekonomičnosti proizvodnje te intenzitetu i smjeru utjecaja pojedinog agroekološkog čimbenika. Uz to, tlo nipošto nije nepresušan resurs i ne osigurava prirodnim procesima dovoljnu količinu hraniva za visoke prinose pa je potrebno gnojidbom vratiti iz njega iznesene ili na drugi način izgubljene hranjive elemente. Bez vraćanja elemenata ishrane u tlo, odnosno gnojidbe, tlo siromaši i prinos pada. Stoga redovite analize tla i biljaka osiguravaju temelj za pouzdan proračun bioraspoloživosti i bilance hraniva u tlu, potrebu u gnojidbi i popravkama tla te osiguravaju profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju hrane.

 

Znanje je bogatstvo (Litterae thesaurum est, Petronije)

Znanje je moć (Scientia potestas est, Francis Bacon)

Znanje je blago bez težine; nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica)

Znanje se dijeljenjem ne umanjuje i nitko ti ga ne može oduzeti! (Akbar Eydi & B.B. King)

Kad ima volje, ima i načina (G.B. Shaw)

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica)

 

Novo

 

Sveučilišni udžbenik Ekofiziologija bilja

Izašla je iz tiska knjiga, sveučilišni udžbenik Ekofiziologija bilja autora V. Vukadinović, I. Jug i B. Đurđević (223 str. format B5, tvrdi uvez, 111 shema i crteža). Osim detaljnog opisa biokemijsko-fizioloških mehanizama, odnosno reakcija bilja na agroekološke uvjete, knjiga opsežno razmatra i biljne stresove, reakciju biljaka na njih, ali i agrotehničke mogućnosti u sprječavanju štete nastale u stresnim uvjetima uzgoja. Za informacije o nabavi/kupovi knjige pišite na irena@ishranabilja.com.hr. Pogledajte nekoliko stranica Ekofiziologije bilja.

Kontrola plodnosti zemljišta Osječko-baranjske županije u 2014. god.

Uzimanje uzoraka tla na terenu, anketiranje proizvođača i kemijsku analizu tla obavljat će Agencija za poljoprivredno zemljište RH, koordinator dr. sc. Miranda Šeput (tel. 031 275-180; miranda.seput@mps.hr), a izradu agrotehničkih preporuka i ažuriranje iBaze obavljat će Zavod za kemiju, biologiju i fiziku tla Poljoprvrednog fakulteta u Osijeku, koordinator izv. prof. dr. sc. Vesna Vukadinović (031 554-890; vesna@pedologija.com.hr).

Troškove Kontrole plodnosti u 2014. god. snose Osječko-baranjska županija (40 %), jedinice lokalne samouprave (40 %) kojima se poljoprivredni proizvođači moraju javiti radi sastavljanja liste korisnika, obzirom na dogovorene kvote i u simboličnom iznosu poljoprivredni proizvođači (20 %). Poljoprivredni proizvođači mogu prijavljivati za kemijsku analizu tla poljoprivredne površine pod usjevima i trajnim nasadima, uključujući i njihovo zasnivanje (Anketni list i obavijest o kontroli plodnosti u 2014.).

Vladimir Vukadinović je redoviti profesor Ishrane bilja u mirovini . Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač (od 1971.) i sveučilišni nastavnik od 1981. baveći se Ishranom bilja, naročito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tala i faktora ograničenja proizvodnje. Vrlo rano, s pojavom informatičke tehnologije od 1976. god., svoja istraživanja i rezultate oplemenjuje kompjutorskim modelima, GIS-om i izradom računalnih programa kao pomoć u razumjevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve i trajne nasade te kao pomoć u donošenju odluka po pitanjima popravki i rajonizacije. Značajno je istači kako je prof. dr. Vladimir Vukadinović diplomirao na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta (u Sarajevu 1971.) što je njegovim istraživanjima u području agronomije dalo specifičan fiziološki „štih“ u kojima su biljka i njene potrebe za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu primarne organske produkcije. S 40 godina staža u istraživanjima i nastavi Ishrane bilja, Fiziologije bilja, Ekofiziologije, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa, Vladimir Vukadinović je objavio gotovo 200 znastvenih i stručnih članaka, nekoliko udžbenika i skripti te izradio niz kompjutorskih programa i modela kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja.

Irena Jug je izv. prof. Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, zaposlena na Katedri za ishranu bilja i fertilizaciju. Svoj znanstveni rad započela je 1998. godine kao znanstveni novak, a nakon magisterija 2005. godine nastavlja raditi u svojstvu  asistenta na Fiziologiji bilja i Ekofiziologiji. Doktorski rad iz područja ishrane bilja i ekofiziologije obranila je 2008. godine. Istraživački i nastavni rad prof. dr. Irene Jug  obuhvaća područje agroekologije, ishrane bilja i ekofiziologije. Do sada je objavila 12 A1 radova koji su zastupljeni u bazama podataka Science Citation Index i Current Contentsu i 19 A2 radova citiranih u jednoj od sekundarnih publikacija. Sudjelovala je na 33 međunarodnih i 9 nacionalnih skupova s ukupno 55 radova od čega je 39 rada indeksirano u A3 skupini radova. Koautor je jednog sveučilišnog priručnika.

Boris Đurđević je docent Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Zaposlen je od 2006. kao asistent na predmetu Ishrana bilja, a doktorirao je 2010. iz područja biotehničkih znanosti. Sudjeluje u izvođenju nastave i vježbi na preddiplomskom i diplomskom studiju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Bavi se problemima gnojidbe usjeva i trajnih nasada, primjenom GIS-a u evaluaciji i vizualizaciji zemljišne pogodnosti te izradom gnojidbenih preporuka za usjeve i u hortikulturi. Objavio je kao autor ili koautor tridesetak znanstvenih radova na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Aktivno se služi engleskim jezikom. Član je Hrvatskog tloznastvenog društva, Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla i Hrvatskog agrometerološkog društva.